Opće informacije

Livanjski sir je jedan od najpoznatijih sireva s područja bivše Jugoslavije. Jednako poznati kao livanjski sir su još samo paški i njegoški sir. Riječ je o tvrdom, punomasnom siru koji ima umjereno slan, pikantan okus tipičan za ovčje sireve. To je doista jedan od onih proizvoda čije je već samo ime jamac kvalitete i kojeg se uvijek traži komad više. Naime, livanjski sir se proizvodi na ograničenom zemljopisnom području i količine njegove proizvodnje su samim tim ograničene. Ipak, treba napomenuti da danas još uvijek nije postignuta optimalna iskorištenost postojećih kapaciteta, pa tako postoji velika perspektiva za sve koji se žele baviti proizvodnjom ovog sira. Da perspektiva za ovaj sir itekako postoji svjedoči i činjenica da se svake godine poslije Božića ponavlja ista priča: pronaći pravi livanjski sir, napravljen u omjeru 80:20 od ovčjeg, odnosno kravljeg mlijeka je gotovo nemoguće, jer se dotada sve ljetne i jesenje zalihe već rasprodaju.

Za razliku od svog tirolskog pretka i uopće drugih tvrdih sireva od ovčjeg mlijeka, livanjski sir svoju specifičnost može zahvaliti prije svega trima motivima: specifičnosti biljnog pokrivača planinskog područja, klimatskim uvjetima i mlijeku autohtone ovce Pramenke. Danas se, posebice u periodima kada nema ovčjeg mlijeka, livanjski sir pravi na isti način, ali u drugim omjerima ovčjeg i kravljeg mlijeka, ponekad i samo od kravljeg mlijeka što je naznačeno na etiketi.

Tradicionalni livanjski sir je izrazito tražen i u Dalmaciji, koja je zapravo jedno od najvećih tržišta za ovaj sir. Ne postoji dobar dalmatinski restoran koji u svojoj gastronomskoj ponudi nema livanjski sir, a zahvaljujući ponajviše našim ljudima koji već desetljećima žive u zemljama germanskog govornog područja, livanjski sir je donekle poznat i u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj.

Kratki opis proizvoda:

Livanjski sir je cilindričnog, pravilnog oblika, sa jako lijepom korom, a visina mu varira od 10 – 12cm, težina 2 – 3kg. Boja livanjskog sira se kreće od bijele do slamnato žute. Zrenje traje 60 dana i tek nakon toga se pušta u prodaju. Rok trajanja livanjskog sira je 6 – 8 mjeseci.

Najznačajnije za livanjski sir jeste da pripada grupi ovčjih sireva i da se proizvodi od nepasteriziranog mlijeka kod kojeg je bolji okus postignut miješanjem ovčjeg i kravljeg mlijeka u omjeru 80:20.

Povijest:

Povijest proizvodnje livanjskog sira datira u vrijeme Austro – Ugarske monarhije, točnije 1886. godine. Predstavnici monarhije su uvidjeli da na ovom području postoje idealni uvjeti za proizvodnju tvrdog sira od ovčjeg mlijeka, te su pozvali par majstora sirara iz Švicarske koji su nekoliko odabranih lokalnih sirara naučili tehnologiji pravljenja sira Gruyera koji i danas predstavlja osnovnu recepturu livanjskog sira. Ova aktivnost je u isto vrijeme bila popraćena i otvaranjem velikog kompleksa štala i mljekara na planini Cincar. Od prvih godina svoje proizvodnje livanjski sir je stekao ugled i dobro ime na stolovima širem monarhije.

Geografsko područje proizvodnje:

Osim na užem području livanjske regije proizvodi se i u okolnim općinama: Kupres, te dijelovima Glamoča i Tomislavgrada.

Materijali, oprema i prostorije u proizvodnji:

- Materijali: Inox, plastika, drvo, lanena tkanina.
- Oprema: Kotao za zagrijavanje mlijeka, kalupi, posude za salamurenje, police.
- Prostorije: Proizvodna prostorija, prostorija za zrenje i skladište.

Gastronomija:

Sir predstavlja jedan tipičan okus i miris ovčjeg sira. Često se može naći na stolu u kombinaciji sa različitim suhomesnatim proizvodima. Reže se na jako tanke kriške.

www.livanjskisir.ba
www.livanjskisir.com